Ozljede (povrede) glave


U miru i ratu ozljede glave pripadaju čestim i najtežim ozljedama ljudskoga tijela. Svi oblici ozljeda mozga mogu biti uzrokovani mehaničkom traumom. Najčešće su posljedica prometnih ozljeda, napada i padova. Kod djece su cesto posljedica tjelesne aktivnosti, npr. pada s bicikla, klizanja, rolanja ili skateboardinga.
Malen, ali značajan broj ozljeda glave kod djece rezultat je zlostavljanja.
Ozljede nanesene vatrenim ili hladnim oružjem također su ceste,kao i ratne ozljede.


                                                               Oštećenja mozga

Kosti lubanje štite mozak. Usprkos ovoj prirodnoj zaštiti mozak je podložan ozljedama. Ozljede glave usmrte ili onesposobe više ljudi mlađih od 50 godina nego bilo koji drugi oblik neurološkog oštećenja te su nakon rana zadanih vatrenim oružjem drugi vodeći uzrok smrti muškarca mladih od 35 godina.
 Gotovo polovica osoba s teškim ozljedama glave umire. Mozak može biti oštećen čak i ako kost nije probijena. Mnoge ozljede nastaju zbog iznenadnih akceleracija, ubrzanja koje slijedi nakon odbacivanja, npr. nakon snažnog udara u glavu; ili iznenadne deceleracije kad glava udari u nepokretni objekt.
Akceleracijske-deceleracijske ozljede još se nazivaju coup/countercoup, sto su francuski nazivi za udar i protuudar.

                                                        

Vrste ozljeda glave

Ø    Prijelom (fraktura) lubanje - prekid kontinuiteta kosti koja okružuje
Ø    Linearna fraktura lubanje - jednostavan prijelom lubanje koji je uglavnom u obliku relativno ravne linije.
Ø    Utisnuta fraktura lubanje - cesta je nakon snažnih udaraca 

Ø    Prijelom baze lubanje – uslijed jakih tupih trauma nastaje prijelom kostiju koje oblikuju bazu lubanje. Ovi prijelomi se cesto spajaju sa šupljinama sinusa. Ovakva komunikacija može uzrokovati prodor mikroorganizama u lubanju i infekciju.



Intrakranijalna hemoragija - naziv je za krvarenje unutar lubanje, a dijeli se na nekoliko skupina:
Ø    subduralni hematom: krvarenje između meke i tvrde moždane ovojnice nastalo zbog rastezanja i pucanja vena. Ovaj hematom može nastati akutno, iznenada, nakon ozljede, ili kronično - nakupljati se tijekom dužeg vremena od ozljede. Kronični subduralni hematom cesto se javlja kod starijih osoba čije su vene krhke i rastegnute te lakše pucaju i nakon manje ozljede. Ovaj oblik krvarenja je potencijalno opasan i često zahtijeva hitan kirurški zahvat.
Ø    epiduralni hematom: krvarenje između tvrde moždane ovojnice i kosti lubanje: nastaje kad pukne srednja meningealna arterija. Najčešće je rezultat ozljede sljepoočne regije glave. Ovo je stanje ozbiljno i cesto zahtijeva hitan kirurški zahvat.
Ø    parenhimno krvarenje/kontuzija mozga: ovi nazivi opisuju krvarenje u tkivu samoga mozga. Kontuzija, odnosno nagnječenje, je ozljeda moždanog tkiva koja najčešće ne zahtijeva posebnu intervenciju, slično kao potres mozga. Moguća je posljedica oteklina mozga. Intraparenhimno krvarenje je nakupina krvi u moždanom tkivu. Manja krvarenja mogu prestati bez ikakvog liječenja i obično ne uzrokuju veće probleme. Veća i ozbiljnija krvarenja zahtijevaju kirurški zahvat.

Simptomi
Manje ozljede mogu uzrokovati samo glavobolju, kratkotrajnu zbunjenost ili gubitak svijesti, zamućen vid, mučninu i povraćanje.
Teza ozljeda uzrokuje tezi i dugotrajniji gubitak svijesti, moguće mišićne grčeve, trajne neurološke poremećaje ili čak i smrt. Neurološki ispadi uključuju paralizu, grčevite napadaje, poremećaje govora, vida, sluha, hodanja itd.

*OPASNI ZNAKOVI KOJI UKAZUJU NA POGORŠANJE STANJA OZLIJEĐENE OSOBE
Ø    Ponovljeni gubitak svijest, tj. kad ozlijeđeni nakon kratkotrajne nesvjestice odmah nakon ozljede, uz glavobolju i povraćanje gubi opet svijest.
Ø    Nagla pojava široke zjenice na jednoj strani koja se na svjetlu ne sužava.
Ø    Pojava tamnih kolutova oko očiju ("plave naočale", tj. kružni podljev krvi oko očiju.
Ø    Istjecanje krvi ili vodenaste tekućine iz nosa i uha.
Ø    Nagla pojava kljenuti i ukočenosti udova ili pojava grčeva poput onih u epilepsiji. 


Dijagnoza
Na temelju opisa povrede u kojoj se dogodila ozljeda i pregleda ozlijeđenog postavlja se sumnja na ozljedu glave ili dijagnoza ako je ozljeda očita. Prijelom lubanje dokazuje se rendgenskom pretragom. Ako se sumnja na ozljedu mozga napravi se CT snimka, MR. Ako se sumnja na krvarenje može se napraviti angiografija.

                                          
Liječenje
Lakše ozljede mogu se liječiti kod kuće. Potrebno je zaustaviti krvarenje, a ako se pojavi potkožno krvarenje ili otekline staviti led, ali ne direktno na kožu. Led se stavlja tijekom 20-30 minuta i može se ponavljati svako 2-4 sata ako je potrebno. Ozlijeđenog je potrebno hitno odvesti k liječniku ako postoji:
Ø    gubitak svijesti i svaki drugi poremećaj svijesti
Ø    pad ili jak udarac, čak i ako ne postoji gubitak svijesti
Ø    povraćanje
Ø    zbunjenost
Ø    pospanost
Ø    slabost ili nemogućnost hoda
Ø    teška glavobolja

Ishod
Ishod ovisi o vrsti i težini ozljede glave. I najmanje ozljede mogu imati dugotrajne posljedice, obično psihičke promjene, promjene memorije i teškoće učenja. Ozbiljne i teške ozljede glave mogu završiti potpunim oporavkom, a isto tako teškim posljedicama i čak smrću.

Prevencija
Sprječavanje ozljeda glave provodi se uporabom zaštitnih sredstava na radnom mjestu i u sportu, prvenstveno kaciga tijekom vožnje bicikla, rolanja, vožnje motocikla i sličnih aktivnosti. Sigurnosni pojasevi i zračni jastuci sprječavaju ozljede glave u prometu.
Padovi se sprječavaju osiguravanjem rizičnih mjesta: stubišta, kada za kupanje, tepisi,staze  i niski dijelovi namještaja.