KOPB je multikomponentna bolest koja se sastoji od kroniènog bronhitisa i emfizema (objedinjuje dijagnozu kron. bronhitisa i emfizama). Pritom ne moraju nužno biti prisutna oba stanja.
KOPB se karakterizira ogranièenjem protoka zraka kroz dišne puteve koje nije u potpunosti reverzibilno.
Ovo ogranièenje je najèešæe progresivnog karaktera i udruženo je s neadekvatnim upalnim odgovorom pluæa na štetne èestice i plinove (dim cigareta!).
Simptomi: kašalj, iskašljavanje, zaduha (dispneja).
4 glavne komponente KOPB-a:
1) Opstrukcija dišnih puteva (bronhospazam)
2) Upala (kronièna upala dišnih puteva, parenhima i krvnih žila pluæa)
3) Strukturne promjene
4) Mukocilijarna disfunkcija
Èimbenici rizika za nastanak KOPB-a:
· Duhanski dim!!!
· Prašina i kemikalije na radnom mjestu
· Infekcije
· Socioekonomski status
· Genetski (npr. deficit ?1-antitripsina)
Pušenje cigareta je primarni uzrok nastanka KOPB-a. Danas od KOPB boluje oko 600 mil. bolesnika, a procjene govore da æe do 2020. g. KOPB biti treæi uzrok smrti u svijetu.
GOLD smjernice (Globalna inicijativa za kroniènu opstruktivnu pluænu bolest - Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease)
Klasifikacija i preporuèeno lijeèenje prema težini bolesti:
0. Rizièni
1. Blagi - bronhodilatatori kratkog djelovanja po potrebi (npr. Ventolin - salbutamol)
2. Umjereni - redovita primjena 1 ili više bronhodilatatora dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja (npr. Serevent - salmeterol), rehabilitacija, inhalacijski glukokortikosteroidi ukoliko se postigne znaèajan odgovor u pogledu smanjenja tegoba i oporavka pluæne funkcije ili ukoliko su uèestale egzacerbacije (npr. Flixotide - flutikazon propionat, Seretide - flutikazon propionat + salmeterol)
3. Teški - redovita primjena 1 ili više bronhodilatatora dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja (npr. Serevent - salmeterol), rehabilitacija, inhalacijski glukokortikosteroidi ukoliko se postigne znaèajan odgovor u pogledu smanjenja tegoba i oporavka pluæne funkcije ili ukoliko su uèestale egzacerbacije (npr. Flixotide - flutikazon propionat, Seretide - flutikazon propionat + salmeterol)
4. Vrlo teški - redovita primjena 1 ili više bronhodilatatora dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja (npr. Serevent - salmeterol), rehabilitacija, inhalacijski glukokortikosteroidi ukoliko se postigne znaèajan odgovor u pogledu smanjenja tegoba i oporavka pluæne funkcije ili ukoliko su uèestale egzacerbacije (npr. Flixotide - flutikazon propionat, Seretide - flutikazon propionat + salmeterol), lijeèenje komplikacija, dugotrajna oksigenacija u sluèaju respiratorne insufijencije, razmotriti moguænost kirurškog lijeèenja
U svim se stupnjevima preporuèa izbjegavati štetne tvari (prestanak pušenja!!!, smanjenje zagaðenosti zraka unutarnjih prostora) i cijepljenje protiv gripe.
Astma
Astma je dvokomponentna bolest, tj. karakterizirana je upalom i bronhospazmom.
Takoðer možemo je definirati i kao kroniènu, upalna bolest dišnih putova izazvana alergijom. Poveæana osjetljivost stijenke traheje (dušnika) i bronha (dušnice) na razlièite podražaje oèituje se difuznim reverzibilnim suženjem dišnih puteva.
U preosjetljivih osoba upala uzrokuje (simptomi asmatskog napada):
· povremene napade kašlja
· piskanja (wheezing)
· stezanja u prsima
· oteženog disanja
Simptomi se najèešæe javljaju noæu ili u ranim jutarnjim satima nakon izlaganja alergenu, nakon virusnih respiratornih infekcija, ili nakon napora, promjene temperature, izlaganja duhanskom dimu i drugim ošteæenjima. Upala èini dišne puteve preosjetljivima na podražaje alergenima, kemijskim iritansima, duhanskim dimom, hladnim, suhim zrakom, te naporom.
Od astme boluje oko 3-5% populacije ( u Hrvatskoj 150 - 200 000 ljudi),a kod djece je taj postotak izmeðu 10 i 15% (èešæe obolijevaju djeèaci, a nakon 30. godine života uèestalost je podjednaka u oba spola). Simptomi atopijske (genetski uvjetovane) astme èesto nestanu oko puberteta. Kod 30-80% takvih bolesnika ipak se kasnije tijekom života razviju simptomi astme.
Èimbenici astmatskog napada:
· Alergeni (pelud, grinje, perje, životinje, prašina, plijesan, hrana - mlijeko, jaja, orasi...)
· Okoliš i zagaðenje zraka (dim cigarete, jaki mirisi, oksidansi, urbana podruèja sa teškom industrijom...)
· Profesionalna izloženost iritansima (plastika, industrijske kemikalije, farmaceutski proizvodi, soli metala...)
· Infekcije
· Tjelesna aktivnost (udisanje hladnog zraka)
GINA smjernice (Globalna inicijativa za astmu - Global Initiative for Asthma)
Gina smjernice, koje u Hrvatskoj postoje od 1997. godine, pridonijele su boljoj kontroli astme. GINA promovira samokontrolu, prevenciju, izbjegavanje alergena, racionalan odabir lijekova, te unošenje lijeka udisanjem. Najnovija je revizija izdana 2002. godine.
Klasifikacija i preporuèeno lijeèenje prema težini bolesti (GINA 2002, odrasli):
1. Povremena astma - Ventolin -salbutamol prema potrebi
2. Blaga trajna astma - dugotrajna terapija inhalacijskim glukokortikosteroidima (npr. Flixotide - flutikazon propionat, Tafen - budesonid, Becotide - beklometazon dipropionat), ostale terapijske moguænosti: teofilini postepenog otpuštanja (npr. Teolin - teofilin, Teotard - teofilin) ili antileukotrijeni (npr. Singulair - montelukast)
3. Umjerena trajna astma - dugotrajna terapija inhalacijskim glukokortikosteroidima (npr. Flixotide - flutikazon propionat, Tafen - budesonid, Becotide - beklometazon dipropionat) + bronhodilatatori dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja (npr. Serevent - salmeterol), tj. Seretide (flutikazon propionat + salmeterol), ostale terapijske moguænosti: inhalacijski glukokortikosteroidi + teofilini postepenog otpuštanja, ili bronhodilatatori dugog djelovanja, ili antileukotrijeni (Singulair - montelukast)
4. Teška trajna astma - dugotrajna terapija inhalacijskim glukokortikosteroidima (npr. Flixotide - flutikazon propionat, Tafen - budesonid, Becotide - beklometazon dipropionat) + bronhodilatatori dugog djelovanja - inhalacijski ß2-agonist dugog djelovanja (npr. Serevent - salmeterol), tj. Seretide (flutikazon propionat + salmeterol) + jedan od slijedeæih ako je potrebno: teofilini postepenog otpuštanja, antileukotrijeni (Singulair - montelukast), oralni bronhodilatatori dugog djelovanja, oralni glukokortikosteroidi (npr. Dexamethason, Decortin H - prednizolon, Decortin - prednizon, Medrol - metilprednizolon, Cortef -hidrokortizon).
Stupanj astme Preporučena terapija Alternativne mogućnosti
1. Povremena astma - -
2. Blaga trajna astma ICS Teofilini postepenog otpuštanja ili antileukotrijeni
3. Umjerena trajna astma ICS + LABA ICS + teofilini postepenog otpuštanja, ili antileukotrijeniilivisoke doze ICS
4. Teška trajna astma ICS + LABA + 1 ili više od slijedećih ako je potrebno: teofilini postepenog otpuštanja, antileukotrijeni, oralni LABA, oralni CS -
ICS - inhalacijski kortikosteroidi (Flixotide, Tafen, Becotide), CS - kortikosteroidi, LABA - bronhodilatatori dugog djelovanja (Serevent)
3. i 4. stupanj ICS + LABA = Seretide
Po potrebi za olakšanje simptoma u svim se stupnjevima uzimaju bronhodilatatori kratkog djelovanja (Ventolin - salbutamol) kao lijek spasa.
Važno:
Kod stupnjava 2.,3. i 4. (trajna astma) važno je svakodnevno uzimanje lijekova kako bi se astma držala pod kontrolom.
Ako je terapija astme primjerena, tijekom dužeg vremenskog razdoblja upalna će se reakcija smiriti, simptomi također, a astmom prouzročeni problemi bit će pod kontrolom. Cilj je postići kontrolu bolesti s najmanje moguće lijekova.
Potpuna kontrola astme:
· Bez kroničnih simptoma
· Bez egzacerbacija
· Bez potrebe za Ventolinom
· Normalna fizička aktivnost + aktivno bavljenje sportom
· Normalna plućna funkcija (spirometrijski nalaz - PEFam<80%)
· Bez posjeta hitnoj službi
· Bez nuspojava koje zahtijevaju promjene u terapiji
Pokazatelji loše kontrolirane astme:
· Učestala potreba za Ventolinom
· Nemogućnost obavljanje normalnih fizičkih aktivnosti
· Posjet hitnoj služni
· Pojava dnevnih i noćnih simptoma
Lijekovi koji se koriste u liječenju astme: Flixotide, Serevent, Seretide, Ventolin, Tafen, Becotide, Singulair, Teolin, Teotard, Atrovent, Aminofilin.
