Konvulzije mogu biti febrilne (konvulzije uzrokovane povišenom temperaturom) ili afebrilne (konvulzije bez temperature). Ovi tipovi napadaja najčešće se javljaju kod beba i djece do 5. godine života, iako se mogu pojaviti i kod odraslih.
Moguća je pojava i konvulzije u snu, koje povećavaju rizik od nagle neobjašnjive smrti epilepsije (SUDEP). Jedan od okidača za pojavu konvulzije u snu za epileptičare je deprivacija sna.
Simptomi konvulzija
Simptomi konvulzija najčešće traju od par sekundi do 15 minuta a mogu uključivati sljedeće:
kratka nesvjestica,
iznenadna trešnja cijelog tijela,
nekontrolirano grčenje mišića,
zbunjenost,
gubitak kontrole nad mjehurom/crijevima,
privremeni prestanak disanja,
slinjenje, itd.
Uzroci konvulzija
Uzrok konvulzija se često ne može točno odrediti. Najčešći uzrok konvulzija je nagla, abnormalna električna aktivnost u mozgu. Jedan od poznatih uzroka je i vrućica (febrilna konvulzija). Neki od ostalih uzroka konvulzija mogu biti sljedeći:
kemikalije u krvi,
infekcije kao što su meningitis ili encefalitis,
trauma glave,
moždani udar ili nedostatak kisika u mozgu,
tumor na mozgu,
tip 1 dijabetes,
deficit vitamina B6, itd.
Febrilne konvulzije
Febrilne konvulzije odnose se na onaj tip napadaja koji se javlja s vrućicom, za razliku od afebrilnih konvulzija koje se pojavljuju bez temperature. Ova vrsta konvulzije uzrokovana je zbog povišene tjelesne temperature (viša od 38 °C), iako nije u potpunosti poznato iz kojeg razloga.
Ova vrsta konvulzije često je nasljedna u obitelji, a češće zahvaća dječake nego curice.
febrilna konvulzija
Febrilne konvulzije kod beba i djece
Febrilne konvulzije javljaju se kod oko 4% djece u dobi od 6 mjeseci do 5 godina. Djeca koja iskuse febrilnu konvulziju prije prve godine života su u većem riziku od doživljavanja više konvulzija kasnije.
Febrilne konvulzije kod odraslih
Iako se febrilne konvulzije najčešće javljaju kod djece do 4. ili 5. godine života, mogu se javiti i kasnije. Kod odraslih se češće javljaju tijekom epileptičnih napadaja.
Febrilne konvulzije – posljedice
Ako vaše dijete dobije konvulziju bitno je da ne paničarite i učinite korake prve pomoći. Dijete ne može umrijeti od konvulzije, one najčešće nemaju dugoročne posljedice i ne uzrokuju oštećenje mozga. Također ne postoji povećani rizik od epilepsije za djecu koja su proživjela konvulziju.
Afebrilne konvulzije
Afebrilne konvulzije odnose se na konvulzije bez temperature. Tijekom afebrilnih napadaja djeca mogu pasti u nesvijest izokrenutih očiju i ukočenog tijela koje se trese.
Statistika pokazuje da se afebrilne konvulzije pojave kod 1 u 250 djece. Ako dijete često ima afebrilne konvulzije, moguće je da se radi o epilepsiji.
Dijagnoza i liječenje konvulzija
U slučaju febrilnih konvulzija najčešće se ne rade nikakvi posebni testovi. Ipak, u nekim slučajevima liječnik može zatražiti nalaz krvi i urina ili rendgen prsa kako bi otkrio što je uzrokovalo vrućicu.
Za afebrilne konvulzije liječnik može preporučiti EEG ili CT mozga.
Dugoročno liječenje konvulzija ovisi o njihovom uzročniku. Iz tog razloga bitno je posavjetovati se s liječnikom o mogućem tretmanu.
Što se tiče zaustavljanja konvulzija u trenutku pojave – najčešće traju prekratko da bi se nešto moglo poduzeti. Ipak, u nastavku teksta pročitajte što možete napraviti kao „prva pomoć“ dok ne dođu bolničari.
Ako dijete ima previše febrilnih konvulzija, liječnik može odlučiti prepisati antikonvulzijske lijekove koji se piju kontinuirano par godina kako bi prevenirali napadaje. Ipak, pedijatri rijetko prepisuju ovu metodu liječenja.
Konvulzije – prva pomoć
Najbitnije je ne paničariti. Postavite dijete na mekanu podlogu, a neka leži na leđima ili boku. Nemojte držati dijete i nemojte mu stavljati ništa u usta jer se neće ugušiti niti progutati jezik.
Bitno je i zapamtiti tijek i trajanje konvulzije kako biste kasnije mogli prepričati liječniku točno što se dogodilo.
Zovite hitnu u slučaju da konvulzija traje duže od 5 minuta, ako se dijete ne budi ili izgleda jako loše nakon što konvulzija završi.
