Hitna stanja u psihijatriji

Hitno stanje u psihijatriji je svako stanje u  kojem su prisutne promjene misaonih sadržaja, emocionalnih stanja, interakcije s okolinom i načina kako se osoba odnosi prema okolini, te zahtijeva hitno liječenje kako bi se smanjile patnje i moguće povrede bolesnika i njegove okoline.
I.  SINDROM AKUTNE ANKSIOZNOSTI

Termin anksioznost se u kliničkoj praksi koristi kada je prisutan strah ili zabrinutost koji prelaze uobičajen strah i zabrinutost koji proizlaze iz životnih situacija.
Bitno su obilježje povratni napadaji teške anksioznosti (panike), koji nisu ograničeni ni na koju određenu priliku ili skup okolnosti i stoga su nepredvidivi.

- dominirajući simptomi uključuju iznenadni početak lupanja srca, bol u prsima, gušenje, vrtoglavicu ili osjećaj nestvarnosti (depersonalizacija i derealizacija).
- često postoji sekundarni strah od umiranja, gubitka kontrole ili strah da će poludjeti.

II. SINDROM SAMOUBILAČKOG PONAŠANJA


Samoubilačko ponašanje i potencijalno samoubojstvo može biti u svezi s osnovnom bolešću.Očituje se mogućnošću da bolesnik počini samoubojstvo, samovoljno ili namjerno, prethodno koristeći izravne
ili neizravne verbalne poruke kojima ga najavljuje.

ALKOHOLNA INTOKSIKACIJA

Alkoholna intoksikacija nastaje jednokratnim unosom alkoholnog pića, koja u srazmjeru s količinom unesenog alkohola dovodi do poremećaja razine svijesti, kognicije, poremećaja opažanja, poremećaja raspoloženja i drugih oblika poremećaja ponašanja.
Dok blaga intoksikacija može producirati određeno ponašanje, pri čemu bolesnik postane opušten, pričljiv, euforičan, teška intoksikacija često dovodi do teških poremećaja, kao što su agresivnost, labilno raspoloženje, pogrešno prosuđivanje te socijalna i radna nesposobnost.
Intoksicirane osobe pokazuju barem jedan od navedenih simptoma: neujednačen i nerazumljiv govor, smetnje koordinacije, nistagmus, poremećaj pamćenja, somnolenciju, sopor, koma.
Komplikacije pri akutnom pijanstvu: ozljede glave (subduralni, epiduralni i intrakranijski hematom), frakture ostalih koštanih sustava, udisanje povraćenog sadržaja, prometne nezgode, kriminogeno ponašanje, homicidi
i suicidi.

Odnos koncentracije alkohola u krvi i nastalih poremećaja

Koncentracija alkohola u krvi (u promilima)

0,2-0,3 ‰ - Mogući poremećaji

0,3-0,8 ‰ - spora motorna aktivnost te smanjenje
sposobnosti mišljenja

0,8-0,2 ‰ - povećani motorni i kognitivni problemi

2,0-3,0 ‰ - slaba koordinacija pokreta, greške u
prosuđivanju, promjene raspoloženja

> 3,0 ‰ - nistagmus, neujednačen, nerazumljiv govor,
alkoholne amnezije, nepravilan rad vitalnih funkcija, moguća i
smrt (somnolencija, sopor, koma).