različiti sinonimi: rovovsko, imerziono stopalo.
Ova vrsta povreda je rjeda od povreda izazvanih visokom temperaturom.Osim niske temperature vazni su i drugi faktori za nastanak smrzotina i opceg smrzavanja:vlaga,vjetar,nedostatak odjece,obuce,glad,umor,iscrpljenost,alkoholizirano stanje i sl.Odredene vandredne situacije kao sto su rat ili nesrece pri alpinističkim expedicijama pogoduju nastanku smrzotina.Smrzotine se dijele na lokalne smrzotine pojedinih dijelova tijela i opce smrzavanje cijelog organizma.
Smrzotine (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovane hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj hladnoći. Iako lokalna oštećenja tkiva mogu nastati, pod određenim okolnostima, pri temperaturi iznad nule, pojava smrzotina dolazi u obzir samo u slučajevima kada je temperatura okoline ispod 0oC. Najčešće su zahvaćeni periferni dijelovi tijela: nos, uška, prsti, ruke, stopalo.Pri tretmanu smrzotina bitni su velicina smrznute povrsine i dubina ostecenog tkiva.
Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom,bolom,otečenošću, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. U početku reverzibilna oštećenja prelaze u ireverzibilna oštećenja. Brzina razvoja i težina smrzotine ovise prvenstveno o stupnju hladnoće i trajanju izloženosti, premda postoje i drugi činioci koji mogu bitno utjecati na ishod: opće stanje periferne cirkulacije, stupanj vlažnosti, vjetar, itd. Svi ovi činioci utječu na to da li će smrzotina biti površinska ili duboka. Kod površinskih smrzotina javljaju se nakon više sati, čak i nakon 2 dana, mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke smrzotine zahvaćaju potkožno tkivo, ponekad mišiće, tetive, kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena smrzotina uglavnom završava infekcijom i gangrenom.
Slično kao kod opekotina, i kod smrzotina ima četiri stepena ozleda.
Prvi stepen
Koža je ljubičastocrvene boje, otečena; javljaju se jaki bolovi i jak svrab. Kada ozljede ozdrave, ostaje još dugo godina pojačana osetljivost na hladnoću i brzo promrzavanje. Ovakve ozljede se vide na nogama i rukama pri promjeni vremena, a naročito brzo se ispoljavaju preko zime.
Drugi stepen
Pored crvenila i otoka, na koži se pojavljuju i plikovi - mjehuri, koji sadrže potpuno bistru tečnost,
Treći stepen
U ovom stepenu dolazi do izumiranja kože i potkožnog tkiva, koje je potpuno blijedo i neosjetljivo; ako ima mjehura, oni su ispunjeni krvavim sadržajem.
Četvrti stepen
Ovde dolazi do potpunog izumiranja smrznutih dijelova kože, potkožnog tkiva, mišiča i kostiju, dolazi do vlažne ili suve gangrene.
Često je s ograničenim ozljedama hladnoćom – smrzotinama povezano i opće ohlađenje organizma (hipotermijom). Zbog toga treba kod osobe sa smrzotinama provjeriti ne radi li se istovremeno i o hipotermiji, i prvo zbrinuti znakove opće pothlađenosti.
ŠTA JE TO HIPOTERMIJA
Hipotermijom ili pothladjivanjem naziva se smanjenje telesne temperature ispod trideset i pet stepeni uzrokovano dugim izlaganjem niskim temperaturama okoline, pri čemu je gubitak telesne temperature veći od njene proizvodnje u telu.
Do hipotermije najčešće dolazi u planinama, u hladnim klimatskim područijima (hipotermija na vazduhu) ili pri ronjenju.
Hipotermija se javlja progresivno, a težina problema zavisi od toga koliko se smanjila telesna temperatura.
Na nju utiču i fizička otpornost osobe, mesta na kome se nalazi, mogućnost da joj druge osobe pruže pomoć i mogućnost transporta.
Vrlo je važno da se u slućaju pothladjenja deluje odmah. U suprotnom može doći do oštećenja životno važnih funkcija i organa, kao naprimer: srca, disanja, intelektualnih funkcija i metabolizma.
Šta ne valja činiti:
1. ne smiju se uzimati
Alkoholna pića: alkohol širi krvne sudove i time pospešuje gubitak toplote iz organizma.
kofein jer izaziva gubitak vode iz organizma, a dehidratacija je jedna od faktora koji uzrokuju hipotermiju.
cigarete: nikotin pospešuje skupljanje perifernih krvnih sudova što povećava opasnost od smrzavanja.
2. Ne sme se prisiljavati osoba da se kreće niti je treba pomicati. Svaki nagli pokret mogao bi joj štetiti.
Prva pomoć
1. Ozlijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže: npr. čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten. Svakom bolesniku sa smrzotinama treba odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.
2. Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom), smrznuti ekstremiteti moraju se imobilizirati, te ozljeđenog transportirati u medicinsku ustanovu.
3. Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu pomoć ugrijavanjem smrzotine. Smrzotine se ne smiju naglo ugrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama destrukcije, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom valja provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Nakon podizanja unutarnje temperature valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15oC. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5oC, do maksimalne temperature od 40oC. Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama, ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju.Zato se smrznuti dio tijela osusi tapkanjem da se koza ne bi ostetila,smrzotina se previje sterilnom gazom ali se ne smije mazati mastima ni posipati prascima.Ukoliko postoje bule ne smiju se punktirati. Preporuča se za vrijeme ugrijavanja dati lijekovi protiv bolova, obzirom na to što je ugrijavanje smrzotine veoma bolno.
Površno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješno rješava ugrijavanjem vlastitom toplinom tijela, ili toplinom tijela spasioca (ruke u pazušni predjel, rukavice, tople, suhe čarape, itd.
4. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati – moraju se imobilizirati priručnim ili standardnim sredstvima. Prije imobilizacije smrznuti dio mora se omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Fiksacija uz imobilizacijsko sredstvo mora biti labava. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći.
5. Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela može uzrokovati još veća oštećenja nego prvobitna smrzotina. Da bi se to spriječilo, treba zahvaćene dijelove tijela labavo omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom i držati bolesnika u toplom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne može spriječiti, bolje je prostupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura topla prostorija.
6. Ako su smrzotine opsežne, dajte bolesniku tople, zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.
Ne smije se:
• NEMOJTE ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja.
• NEMOJTE za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva.
• NEMOJTE trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.
• NEMOJTE otvarati mjehure na smrznutim dijelovima tijela
• Ozlijeđeni NE SMIJE pušiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo može utjecati na cirkulaciju.
(medicinaa.blogger.ba)